THIS IS YOUR GOD / OVO JE TVOJ BOG [1]

Igor Bošnjak / Decembar, 2018

Material force of ideology makes me not see what I am affectively eating
Slavoj Žižek / Perverzni vodič kroz kinematografiju

-
Izložba pod nazivom 3.6 x 10 na 22 Hiperinflacija i princip neodredjenosti u ekonomiji jeste interdisciplinarni projekat u kojem se autor na jedan direktno analitičan način bavi fenomenom vizualizacije hiperinflacije kroz matematički problem shvatanja stope gubitka vrijednosti valute. Izložba je bazirana na premisama da je današnji monetarni ekonomski sistem postavljen na špekulativnim osnovama. U navodno post-ideološkim društvima, korumpiranost bankarskog sistema jeste vidljiva kroz mnoge vještački generisane krize kao i (zlo)upotrebu današnjih blockchain digitalnih kripto valuta, a ekonomija tj. novac jeste glavni motor svih ideologija i ideoloških aparata države i korporacije. Svaka nauka koristi osnovne veličine ili mjerne jedinice kojima mjeri fenomene koje istražuje. U monetarnoj ekonomiji smatra se da je jedinica mjere - novac. Da li je monetarna ekonomija nauka (pitanje je?) zbog problema neodređenosti vrijednosti novca (pokriće novca, špekulativnost, manipulativnost, provizornost - su atributi novca koji podliježu društvenom ugovoru).
Crteži i šematski prikazi fenomenologije hiperinflacije kao i dekonstrukcija crteža novčanica iz perioda devedesetih godina, predstavljaju umjetnikov istraživački proces (mentalno stanje) spram stvarnosti koja je bila generisana takvim društvenim kontekstom koji je vidljiv kroz upotrebu novčanica i dizajn istih. Video eseji (prostorno vremenska deklinacija) su mentalni i zvučni prostori gdje su naratori postavljeni pred dilemu migracije, a takva dokumentarna forma jeste proizvod stanja ljudskog života nastalog kao posledice kolapsa ekonomije u post jugoslovenskim društvima, gdje je srednja klasa sada osrednja klasa ili niža klasa. Autorova senzibilnost i preispitivanje društveno-monetarno-finansijskih fenomena kroz formu crteža, animacije, video eseja, instalacije, eksperimentalnog mapiranja, radionice sa studentima i sličnih medijskih praksi, pokazuju eklektičnost kako promišljana tako i formalne realizacije svih radova na izložbi. Opšta slika izložbe jeste izuzetno savremen, interaktivni i novomedijski pristup kreiranju i izvedbi radova, a da nije izgubljena “patina” kritičkog kao i preispitivačkog. Vizibilnost procesa hiperinflacije je vidljiv kao real time inflacije kroz nevjerovatan rad zavoda za izradu novčanica ZIN Topčider iz Beograda. Decembra 1993. godine zabilježena je završna faza inflacije: 11. decembra je izdat apoen od pet milijardi dinara, četiri dana kasnije od 50 milijardi, i 23. decembra od 500 milijardi dinara [2]. Mladen Bundalo koristi crno-bijelu svedenu likovnu matricu (ispranost, odsustvo boje, izbledjelost) kao vizuelni identitet čitavog projekta koja mene indirektno podsjeća na svedene kadrove filma Oni žive (Džona Karpentera) tj. trenutke kada glavni junak Džon Nada (Roddy Piper) stavlja sunčane naočare te vidi potpuno izolovani crno-bijeli svijet koji mu pokazuje kako zapravo i realnost jeste ono što ne mora biti. Moje lično referisanje na ovaj film jeste potreba da se napravi paralela izmedju Bundalovog didaktičko-istraživačkog procesa, koji ukazuje koliko je monetrni sistem labilan, i monetarno finansijske realnosti koja stoji (visi) iznad svakog kolektiviteta i individualnosti danas. Implozivnost kao model suprotan od eksplozije se javlja u mom stomaku gledajući ovu izložbu. Kolektivno i individualno sjećanje na inflaciju, sankcije, te monetarno fiskalnu realnost devedesetih jeste traumatično. Ali ništa manje današnja realnost nije traumatična u smislu pritiska koji finansijsko-korporativni sistem postavlja pred državu i pojedinca. Ovdje se možemo ponovo vratiti filmu Oni žive i ponuditi jedinu moguću radikalnu preostalu akciju. Konsenzus filmske kritike na globalnom nivou, za Karpenterov nevjerovatno kritički autorski film, glasi da se radi o politički subverzivnom spoju horora i naučne fantastike ili čak o dokumentarnom filmu. Ovdje ćemo ponovo pročitati Žižekovu tezu da Material force of ideology makes me not see what I am affectively eating.
Treba naglasiti da se detaljnim pregledom i iščitavanjem izložbe stiče utisak određene tjeskobe kod posmatrača te ćemo se s tim u vezi za sami kraj ovog teksta prepustiti dekriptivnoj digresiji filma Oni žive. Deskriptivni odlomak jeste utopijski bijeg ili model mogućeg ponašanja koji je u dubokoj suprotnosti sa političkom korektnošću i demokratskim vrijednostima današnjeg svijeta, a ona glasi ovako: Glavni junak filma izrevoltiran zatečenim stanjem odlazi u krvavi pohod u banku gdje likvidira sve što je vanzemaljskog porijekla, osim jednog koji nestaje koristeći svoj ručni sat. Bježeći iz banke uništava vanzemaljsku leteću kameru i uzima pomoćnika direktora Kablovske televizijske stanice Holly Thompson (Meg Foster) kao taoca. Džon Nada je pokušava uvjeriti u istinu, ali Holly ga gurne kroz prozor i zove policiju. Džon Nada bježi ostavljajući sunčane naočare...

---

[1] They Live film Johna Carpentera - scena ili kadar na početku filma kada glavni junak gledajući kroz ideološke naočare vidi da umjesto novčanice dolara čovjek zapravo drži papir na kojem piše THIS IS YOUR GOD - Ovo je tvoj Bog.
[2] Decembra 1993. godine zabeležena je završna faza inflacije: 11. decembra je izdat apoen od pet milijardi dinara, četiri dana kasnije od 50 milijardi, i 23. decembra od 500 milijardi dinara. Na novčanicama ovih nominalnih vrednosti bili su portreti Đure Jakšića, Miloša Obrenovića i Jovana Jovanovića Zmaja. Istog dana kad je puštena u promet novčanica od 500 milijardi sa Zmajevim likom, objavljena je treća denominacija u istoriji SR Jugoslavije, u odnosu jedan prema milijardu. Objavljeno je sedam novih apoena, od kojih je samo desetodinarka imala novi motiv: lik naučnika Josifa Pančića sa crtežom planinskog predela sa četiri stabla četinara na reversu. Na novim dinarima, uvedenim nakon 24. januara 1994. godine kada su Dragoslav Avramović i njegov tim programom monetarne rekonstrukcije nakon 25 meseci zaustavili hiperinflaciju, bili su stari likovi: Josif Pančić, Tesla, Njegoš, Đura Jakšić, Miloš Obrenović, i Dositej Obradović. Autori svih novčanica su Dragiša Andrić i tim ZIN-a. Časopis Vreme / Umetnost na banknotama / Kratka likovna istorija dinara - https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1131661